postavljanje izazovnih ciljeva, traženje poboljšanih rezultata i poverenje da će podređeni ostvariti visoke ciljeve.daje podređenima smernice i šta se od njih očekuje.podređeni mogu utjecati na odluke nadređenih (rezultira povećanom motivacijom).razmatra potrebe zaposlenih i stvara ugodnu organizacijsku klimu.Ova teorija takođe nije dala odgovor koji stil vodstva je najbolji. smanjivanjem stresa i vanjske kontrole.pridobivanjem pomoći članova skupine u postavljanju ciljeva.Bit ove teorije je da vođa utiče na put između ponašanja i ciljeva. House smatra da je osnovna funkcija vođe da pojasni i postavi ciljeve, te da pomogne podređenima da pronađu najbolji put za dosezanje ciljeva i uklanjanje prepreka na tom putu. najvažnija dimenzija jer se odnosi na stupanj do kojega članovi skupine simpatiziraju, veruju mu i spremni su ga slediti.stupanj do kojeg se ljudi mogu smatrati odgovornima za taj zadatak.stupanj do kojeg zadatak može biti jasno definiran.stupanj do kojega moć pozicije omogućuje vođi pridobivanje članova skupine na slaganje s njegovim smjerom → organizacijski autoritet.stil koji je orijentiran na dobre međuljudske odnose.įiedler je identifikovao tri kritične dimenzije koje mogu pomoći pri odabiru najuspješnijeg stila vođstva.Stil vođstva zavisi od konkretne situacije.ĭva su se naučnika najviše bavila ovim pristupom, Fred Fiedler (en) i Robert House (en).įiedlerov situacijski pristup įiedler smatra da ljudi postaju vođe ne samo zbog osobnih karakteristika već i zbog različitih situacijskih činioca, te interakcije između vođe i članova skupine. Uspešnost vođstva se temelji na faktorima šire radne zajednice i stoga je teško reći koji stil vođstva je najbolji. Situacijski (kontingencijski) pristup rukovodstvu Svaki menadžer mora imati svoj stil vođstva i sam odlučuje na koji će način voditi organizaciju.
0 kommentar(er)
